Prehrana radnika u Europi / Prehrana radnika: pravila u 2026.

Prehrana radnika: pravila u 2026.

Hrvatska nema sustav bonova za prehranu u smislu u kojem ga koristi ostatak ovog sajta. Za prehranu radnika poslodavac ima dva neoporeziva puta: paušalnu naknadu za prehranu do 100 EUR mjesečno, odnosno 1 200 EUR godišnje, ili troškove prehrane na temelju vjerodostojne dokumentacije do 150 EUR mjesečno, odnosno 1 800 EUR godišnje. Za istog radnika vrijedi samo jedan put, a razlika od 600 EUR godišnje plaća se dokumentacijom, ne novcem.

Posljednja provjera: 16. rujna 2026. Iznosi su nepromijenjeni u odnosu na 2025. i vrijede u 2026.

Dva puta za neoporezivu prehranu radnika

Oba puta su neoporezivi primici po Pravilniku o porezu na dohodak i oba se isključuju za istog radnika u istom mjesecu. Poslodavac bira put i živi s njim, što znači da se odluka donosi jednom i rijetko preispituje. Paušalnu naknadu za prehranu poslodavac može isplatiti neoporezivo samo za razdoblje radnog odnosa, a ne za mjesece prije zaposlenja ili nakon prestanka.

Koliko se može neoporezivo isplatiti za prehranu radnika?

Pravilnik o porezu na dohodak od 1. siječnja 2025. propisuje dva neoporeziva iznosa, i oba vrijede nepromijenjena u 2026. Prvi je paušalna naknada za podmirivanje troškova prehrane radnika u iznosu od 100 eura mjesečno, koju poslodavac može neoporezivo isplatiti na račun radnika. Drugi su troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca, na temelju vjerodostojne dokumentacije, u iznosu do 150 eura mjesečno, pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prehrane glase na poslodavca i da su plaćeni bezgotovinskim putem.

Neoporezivi iznos u oba slučaja računa se po radniku i po mjesecu, a godišnji zbroj je 1 200 odnosno 1 800 eura. Ako poslodavac isplati više, razlika je plaća i na nju se plaćaju doprinosi i porez. Zakon o radu pritom ne propisuje obvezu prehrane radnika, pa je naknada za prehranu ono što poslodavac odluči ugovorom, pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom.

Kako se prehrana radnika obračunava u plaći?

Paušalna naknada za prehranu isplaćuje se na tekući račun radnika zajedno s plaćom ili odvojeno, neoporezivo, bez doprinosa, do 100 eura mjesečno. Sve iznad toga je plaća, s doprinosima i porezom. Za poslodavca je naknada priznati trošak. Na razini godine to je do 1 200 EUR koji radniku stižu neto, dok bi isti iznos isplaćen kao povišica plaće prošao kroz doprinose i porez i stigao znatno manji.

Troškovi prehrane radnika na temelju vjerodostojne dokumentacije obračunavaju se drukčije. Poslodavac plaća uslugu prehrane bezgotovinskim putem, računi o obavljenim uslugama prehrane glase na poslodavca, a trošak se priznaje za mjesec u kojem je radnik radio. Neoporezivo je do 150 eura mjesečno, odnosno 1 800 eura godišnje po radniku, a razlika prema paušalu od 600 EUR godišnje jest razlog zašto se ovaj put uopće razmatra.

Što viši put stvarno traži

Put od 1 800 EUR nadoknađuje stvarne troškove prehrane, a uvjeti uz njega stroži su nego što iznos daje naslutiti. Računi moraju glasiti na poslodavca, ne na radnika. Plaćanje mora biti bezgotovinsko. Troškovi se podmiruju za mjesec u kojem je radnik radio, ne unaprijed.

Ti uvjeti su razlog zašto mnogi hrvatski poslodavci uzimaju paušal i ostavljaju 600 EUR godišnje na stolu. Prikupljanje ispravno izdanih računa od nekoliko stotina radnika svaki mjesec administrativni je teret koji za većinu financijskih odjela premašuje razliku.

Topli obrok, bonovi i kartice: što od toga postoji u Hrvatskoj?

Topli obrok u Hrvatskoj nije zakonska obveza poslodavca, nego pravo koje može proizlaziti iz kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, a porezno se svodi na jedan od dva opisana puta. Bonovi za prehranu s vlastitim registrom izdavatelja, kakve imaju Italija ili Francuska, ne postoje. Kartice za prehranu radnika postoje kao komercijalni proizvod: poslodavac ih puni mjesečno, radnik njima plaća u restoranima, pekarnicama i trgovinama, a program prikuplja dokumentaciju koja drugi put čini izvedivim.

Za radnika je razlika jednostavna. Paušalna naknada za prehranu stiže na račun i troši se na bilo što. Kartica iz drugog puta troši se na hranu, ali nosi 50 EUR mjesečno više, i to neto. Za poslodavca je pitanje samo hoće li netko voditi dokumentaciju, i tu je kartica zamjena za papirologiju, a ne dodatni trošak.

Zašto Hrvatska stoji drukčije na ovom sajtu

Svugdje drugdje na ovom sajtu porezna olakšica veže se uz instrument. U Italiji uz buono pasto, u Luksemburgu uz chèque-repas, u Grčkoj uz bon koji ispunjava četiri zakonska uvjeta. U Hrvatskoj se olakšica veže uz isplatu i njezin dokaz. Nijedan instrument nije imenovan i ne postoji registar izdavatelja.

To ima dvije posljedice. Regulatorni okvir je lagan, pa između novog sudionika i tržišta ne stoji licencija ni akreditacija. I nema zakonske obveze koja bi nametala karticu, što znači da proizvod svoje mjesto mora zaslužiti administrativnom vrijednošću, a ne nužnošću usklađenosti.

Što hrvatski program mora napraviti kako treba

Prodavati drugi put, ne karticu. Komercijalni argument je 600 EUR godišnje po radniku koje većina poslodavaca ne koristi. Kartica je način na koji taj zahtjev postaje izvediv, a ne razlog da je se ima.

Poštovati mjesečnu granicu. Troškovi se podmiruju za mjesec u kojem je radnik radio i ne mogu se platiti unaprijed, pa program koji unaprijed puni godišnji iznos ne stane u pravilo.

Držati dva puta odvojeno. Jedan radnik, jedan put. Sustav koji dopušta da voditelj doda nadoknadu troškova na paušal stvorio je oporezivu isplatu koju nitko nije htio.

Ne obećavati da problem računa nestaje. Rješiv je dogovorima s trgovcima, a ne rješava se izdavanjem kartice.

Česta pitanja o prehrani radnika

Koliko iznosi neoporeziva naknada za prehranu u 2026.? Paušalno do 100 EUR mjesečno i 1 200 EUR godišnje, a na temelju vjerodostojne dokumentacije do 150 EUR mjesečno i 1 800 EUR godišnje. Iznosi su isti kao u 2025.

Može li poslodavac isplatiti naknadu za prehranu u gotovini? Paušalna naknada isplaćuje se na tekući račun radnika, a troškovi prehrane plaćaju se bezgotovinskim putem. Gotovina ne ispunjava uvjet ni u jednom putu.

Mogu li se paušal i troškovi prehrane kombinirati? Ne za istog radnika u istom mjesecu. Poslodavac može različitim radnicima primijeniti različite pute i može model mijenjati iz mjeseca u mjesec, ali ne može oba puta zbrajati.

Vrijedi li naknada za prehranu i za radnike na pola radnog vremena? Da, pod uvjetom da je radnik u radnom odnosu u mjesecu za koji se naknada isplaćuje. Iznosi su mjesečni po radniku i ne razmjeruju se prema satima, ali poslodavac ih može interno urediti pravilnikom.

Hrvatska u usporedbi

Hrvatska stoji između tržišta s bonovima i tržišta s novčanom naknadom. Bolja je prilika od zemlje koja isplaćuje običnu novčanu naknadu, jer postoji dokumentirani put vrijedan više novca, i teža prodaja od tržišta s bonovima, jer poslodavca ništa u zakonu ne obvezuje da uopće koristi proizvod.

Sve datirane promjene u Europi nalaze se u kalendaru. O mehanici ograničenog prihvata govori kako radi kartica za prehranu.